10 Lipanj2015
0

Dočekajte spremni ljeto!

Da bi se izbjegle nepotrebne nezgode tijekom putovanja i boravka na odredištu, važno je unaprijed pripremiti potrebne lijekove i ostale korisne proizvode. Ovaj tekst poslužit će kao podsjetnik, jer ne postoji “univerzalni koferić“ koji bi odgovarao svačijim potrebama.

Odredište

Vrlo je važno saznati kamo putuje osoba koja priprema svoju putnu ljekarnu. Valja uzeti u obzir da je u nekim dijelovima svijeta godišnje doba potpuno drugačije od našeg. Primjerice, u Australiji su temperature u srpnju oko 10°C, u Indiji je to vrijeme monsunskih kiša, a u mediteranskim zemljama temperature tada mogu dosezati i do 45°C. Za neka je područja, s obzirom na učestalost zaraznih bolesti te na kukce i životinje koje ih prenose, obavezan program cijepljenja. Za neka odredišta koja mogu biti opasna zbog prijenosa malarije, premedikacija započinje i do 30 dana prije putovanja. Prije puta dobro je potražiti savjet u Službi za epidemiologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ili Službi za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo u županiji ili Gradu Zagrebu. Dulji boravak u prirodi, osobito ako se planira logorovanje u šatorima, boravak na brodu ili ronjenje, povećava rizik incidencija kao što su ugrizi, ozljede, opekline od sunca, uganuća, udarci i različite infekcije. U tim slučajevima vrlo je važno voditi računa o dezinfekciji vode, zaštiti od sunca, o ubodima insekata, krpelja, te o kvalitetnom čuvanju hrane da bi se spriječila trovanja i crijevne bolesti. Obavezni su pribor za zbrinjavanje rana i ozljeda kao i telefonska veza s većim mjestom, službama sigurnosti i spašavanja za hitne situacije.

Putovanje

Osobe koje putuju na dulje ili kraće putovanje, a od liječnika imaju propisane lijekove za kronične bolesti poput visokog tlaka, dijabetesa, astme, depresije ili alergije, trebaju provjeriti imaju li dovoljno lijekova za razdoblje u kojem neće biti kod kuće. Uz zdravstvenu knjižicu uputno je ponijeti i knjižicu cijepljenja za djecu, te povijest bolesti za kronične pacijente. Trudnice trebaju s liječnikom provjeriti da li je za njih putovanje sigurno s obzirom na trenutno stanje, te da li smiju putovati avionom. Za malu djecu najbolje je tempirati putovanje u vrijeme kada spavaju, a za samu vožnju pripremiti sve potrebno za moguću mučninu. Kiseli bomboni, lagani doručak i male količine negaziranih napitaka, najbolje vode, idealne su za sve koji putuju. Ukoliko je netko trenutno bolestan, pod temperaturom ili sa crijevnom virozom, najbolje je - ako je moguće, odgoditi putovanje. Potrebno je ponijeti svu aktualno propisanu terapiju, a ako se radi o antibioticima, razmisliti o nadopuni terapije probioticima ili protektivima vaginalne sluznice kod žena, da gljivične infekcije koje često znaju biti posljedica uzimanja antimikrobnih lijekova ne bi iznenadile pacijente kada već stignu na odredište. Već i samo putovanje može biti stresno... Treba paziti da se za vrijeme ljetnih vrućina prikladno odijevamo u laganu i udobnu odjeću i obuću. Za dugotrajna putovanja treba osigurati dovoljno tekućine (voda, čaj ili prirodni voćni sok), a dobro će doći i mali hranjivi obrok, primjerice voćne pločice. Kod nekih se ljudi tijekom vožnje na brodu, u avionu ili automobilu javlja “bolest vožnje“ (kinetoza) koja se očituje kao niz neugodnih simptoma: mučnina, hladan znoj i povraćanje, a može biti pojačano strahom i tjeskobom. Tablete za bolesti putovanja prikladne su za odrasle koji nisu vozači i djecu od 2. godine života nadalje, a uzimaju se jedan sat prije putovanja. U preventivne svrhe mogu se preporučiti preparat dimenhidrinata (antihistaminik koji ima antikolinergični učinak, deprimira CNS i ima antiemetički učinak), biljni preparat sa đumbirom ili homeopatski pripravak. Tableta dimenhidrinata uzima se pola sata prije putovanja u dozi od 50-100 mg, 2-3 puta na dan za odrasle, a za djecu odgovarajuće manje doze. Umjesto tableta možemo preporučiti narukvicu protiv mučnine koja djeluje na principu pritiska na akupresurne točke te tako pomaže otklanjanju simptoma. Pomoći će i savjeti - ne jesti obilno prije putovanja, mirno sjediti i po mogućnosti udisati svježi zrak, ili spavati.

Alergije

Alergije su najčešće bolesti putovanja. Kozmetički proizvodi u kombinaciji sa sunčevim zrakama često uzrokuju iritacije i alergije na koži. Lokalni antihistaminici preporučuju se samo kod malih površina, prilikom uboda ili ugriza, a za sve ostale osipe bolje je kožu mazati blagom, neutralnom kremom koja ima efekt hlađenja, a antialergik uzeti u obliku tableta ili sirupa za djecu. Tablete šumećeg kalcija također mogu znatno pomoći kao i sprejevi s termalnim vodama koje su bogate mineralima i pomažu kod smirivanja crvenila i svrbeža. Za djecu preporučamo gelove s kamilicom, arnikom i Burowim kompleksom, te jastučiće s tekućinom ili gelom koji se mogu izvrsno rashladiti u frižideru ili pretvoriti u zamjenu za led koji nije uvijek dostupan. Osobe s alergijama na određene trave koje cvatu u ljetnim mjesecima mogu početi s terapijom i nekoliko dana ranije od očekivanih simptoma, te terapiju upotpuniti lokalnim lijekovima u obliku sprejeva i kapi.

Manje ozljede i opekline

Za slučaj malih ozljeda (ogrebotina, posjekotina i opekotina) treba ponijeti antiseptik za rane (najprikladniji je onaj u spreju), paketić sterilnih gaza (komprese), par zavoja i flastera, antibiotik za lokalnu primjenu u obliku gela ili praška, a dobro će doći i mast ili gel protiv opekotina. Sredstva za zaštitu od sunca također su nezaobilazan sastojak “putne ljekarne“. Crna mast s ihtiolom izvući će nakupljeni sekret kod zatvorenih upala, a riblja ili nevenova mast obnovit će kožu nakon opeklina od sunca, uboda ili susreta sa žarnjacima. Dobro je imati pincetu, škarice i nekoliko pari sterilnih rukavica. Set sterilnih kompresa ili vate dobro će doći kod previjanja.

Upale grla, oka i uha

Upale gornjih dišnih putova, uha i oka vrlo su česte na putovanjima. Prejako ili krivo usmjeren klima uređaj, prehladno piće ili sladoled, propuh, ronjenje ili boravak u avionu, često završavaju tim upalama. Za korisnike kontaktnih leća mogućnosti za infekcije još su veće. Lokalna primjena antibiotika i kortikosteroida u tim je slu- čajevima jedina opcija ako u blizini nema liječnika ili ljekarne, pa je dobro da se jedna bočica nađe u putnoj apoteci. Sprejevi s morskom vodom ili fiziološkom otopinom pomoći će kod začepljenog nosa ili uha, kao i kapi 3% vodikovog peroksida kod začepljenog uha. Pojedinci često imaju problema s ušima. Obično su to upale koje mogu biti popraćene sekrecijom iz uha, a može se javiti i bol. Pacijente valja podsjetiti da se različite kapi za uho ne koriste u samoliječenju bez konzultacije s liječnikom. Za zaštitu od ulaska vode u ušnu šupljinu, oni koji imaju takve probleme kod plivanja trebaju koristiti posebne čepove za uši. Za vrijeme ljetnih vrućina često se zbog propuha i klima-uređaja događa da oči pocrvene i počnu suziti. Na znakove iritacije dobro je ukapati “umjetne suze’’ koje vlaže i podmazuju oko i rješavaju neugodan osjećaja “pijeska u očima’’. Treba savjetovati da se eventualni drugi problemi s očima prepuste stručnjaku, jer su ljudi skloni ukapavati bilo koje kapi za oči koje im se nađu pri ruci. Lokalni dezinicijens za otapanje u ustima također je dobrodošao kao i kapi za nos s dekongestivom.

Povišena temperatura

Zbog manjih nezgoda koje bi mogle pokvariti uživanje u odmoru dobro je preporučiti komplet osnovnih lijekova i još poneku korisnu sitnicu. Tzv. putna ljekarna trebala bi sadržavati: tablete protiv bolova i lijek za snižavanje temperature (ako se radi o djeci, prikladno je ponijeti čepiće) te toplomjer. Paracetamol, ibuprofen ili acetilsalicilna kiselina obavezan su dio svake putne ljekarne, ovisno o dobi i posebnim stanjima putnika. Paracetamol je - podsjećamo - prvi lijek izbora kod grlobolje, temperature ili viroze.

Zaštita od sunca

Zaštita od sunca obavezna je za sve uzraste i sva odredišta. Ovisno o tipu kože, zaštitni faktori nanose se sat vremena prije izlaganja suncu. Pritom treba pripaziti da se ne zaborave namazati ruke, koljena, vrat, uši, te nos i usne, pa je dobro imati i stik sa za- štitnim faktorom. Majice i kape s tkaninom koja štiti od prekomjernog izlaganja suncu također su obavezan dio ljetne opreme, osobito ako se planira dulje vrijeme boraviti na brodu ili bavljenje sportskim aktivnostima. Svakako je dobro konzumirati više vitamina C u tabletama za zaštitu staničnog imuniteta, a kod ekstremnih, vodenih i drugih sportova imati pri ruci bombone s grožđanim šećerom za nadoknadu energije. Koža, kosa i nokti izloženi su jačim i češćim oštećenjima nego uobičajeno, pa je dobro putnu ljekarnu obogatiti losionima i uljima za njegu i obnovu kože nakon sunčanja, instant losionima protiv prištića i pjegica na koži, kremama za depilaciju. Važno je ponijeti turpijicu za nokte, turpiju za ogrubjelu kožu, odstranjivač laka za nokte, kvalitetne balzame i maske za kosu, te silikonsko ulje za zaštitu vrhova od pucanja. Također su dobrodošle hidratantne kreme s dodacima protiv iritacija na koži.

Toplotni udar

Ljeti, u uvjetima povišene vanjske temperature (ne samo kod izlaganja suncu) i visokog postotka relativne vlage, a naročito nakon dugotrajnog rada mišića, može doći do toplotnog udara. Zbog otkazivanja termoregulacijskih mehanizama tjelesna temperatura naglo raste, koža postaje suha i vruća, disanje otežano, rad srca ubrzan, a tlak pada. Javljaju se i vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, a moguć je i gubitak svijesti. Posebno su ugrožene starije osobe i djeca. Za prvu pomoć potrebno je bolesniku odmah snižavati tjelesnu temperaturu, hladiti kožu, dati da pije tekućinu i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Ubodi insekata i krpelji

Boravak u prirodi mogu zagorčati različiti insekti i životinje čiji ubodi i ugrizi mogu biti nezgodni, pa i opasni po život. Najčešće su to: komarci, muhe, krpelji, ose i pčele. Na mjestu uboda pojavljuju se crvenilo, oteklina, svrbež, a često i bol. Ubodi pčele i ose neugodni su zbog izazivanja alergijske reakcije, a ubodi stršljena mogu biti i opasniji. Kod uboda pčele potrebno je pincetom ukloniti žalac, a na mjesto uboda staviti hladan oblog. Vrlo je korisno imati pripremljen oblog (u obliku gela u jastučiću) koji se drži ohlađen u zamrzivaču i po potrebi stavi na mjesto uboda. Osim hlađenja, u slučaju jače reakcije, preporučuje se lokalna primjena krema ili losiona s antihistaminikom ili kortikosteroidom. Osim lokalne reakcije, s apsorpcijom otrova u organizam može doći i do povišenja tjelesne temperature i povraćanja, generalizirane urtikarije, otežanog disanja i crvenila kože, pa do najteže posljedice - anafilaktičkog šoka. U tom slučaju potrebno je zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Boravkom u šumama i predjelima s niskim raslinjem velika je izloženost kontaktu s krpeljima. Po povratku iz prirode korisno je pregledati tijelo i odjeću (na odjeći svijetlih boja lakše će ga se uočiti) i pažljivo pincetom ukloniti krpelja s kože. Svaki kontakt s krpeljom ne dovodi uvijek do prenosa zarazne bolesti, no moguć je prijenos mikroorganizma ako je krpelj bio zaražen. Izuzetno rijetko krpeljom se na čovjeka mogu prenjeti neke bolesti životinja (zoonoze), primjerice borelioza ili krpeljni meningoencefalitis. Ako se primijete simptomi (obično 1-2 tjedna nakon kontakta) kao što su povišena tjelesna temperatura, bol u mišićima, glavobolja, mučnina, povraćanje, promjene na koži, potrebno je javiti se liječniku. Od uboda insekata zaštititi se može koliko je to moguće odje- ćom, a nepokrivene dijelove tijela treba premazati repelentom. Ta sredstva koja odbijaju insekte (na tržištu je velik broj prozvoda u različitim oblicima: kreme, losioni, sprejevi...) mogu zbog kemijskih sastojaka koje sadrže kod pojedinaca izazvati iritaciju kože ili očiju. Sve je više proizvoda koji ne sadrže sintetska repelentna sredstva nego različita eterična ulja, obično biljaka iz porodice trava, npr. ulje citronele, zatim ulje lavande, geranije... Alternativa nanošenja repelenata na kožu su i eterična ulja u aroma-lampicama ili difuzerima. Ovisno o smještaju, preporuča se na putovanje ponijeti aparatiće s tabletama ili tekućinom koja će odbiti ulazak komaraca i drugih insekata u prostoriju, ili mirisne svijeće, ili spirale koje se mogu zapaliti na terasi. Pripravci na bazi eteričnih ulja mogu se nanositi na kožu ili odjeću za zaštitu od uboda. U posljednje su vrijeme dostupne i narukvice impregnirane tim istim ekstraktima, koje su osobito pogodne za djecu.

Ubod škorpiona i crne udovice, ugriz zmije

Iako u našim krajevima ne prijeti velika opasnost od otrovnih životinja, ipak je moguće da se dogodi ugriz škorpiona ili pauka crne udovice. Na mjestu uboda javljaju se bol, crvenilo i oteklina, a pomoć je da se u što kraćem roku primi specifični antiserum u najbližoj zdravstvenoj ustanovi, te analgetik. U slučaju ugriza zmije (u našim krajevima su dvije otrovne vrste: poskok i riđovka) preporu- čuje se kao prva pomoć u svrhu usporavanja resorpcije otrova strogo mirovanje, imobilizacija ekstremiteta, te što hitniji prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Samopomoć aplikacijom seruma antiviperinum može izazvati neželjene nuspojave, iako je djelotvorna.

Ubod meduze, vlasulje, morskog pauka

I u moru mogu vrebati opasnosti. Ubodi žarnjaka (meduze, vlasulje...) mogu izazvati bol i crvenilo te sekundarnu infekciju, uz jak svrbež. Najbolje je mjesto dodira isprati hladnom morskom vodom, potom alkoholom ili octom, a u slučaju jače reakcije namazati kortikosteroidnom kremom te uzeti peroralno antihistaminik. I kontakt s nekim vrstama otrovnih riba (kod nas morski pauk) može izazvati bol, oteklinu i ukočenost na mjestu uboda. Pošto je otrov termolabilan, kao prva pomoć preporučuje se, osim ukloniti bodlju, ubodeni dio tijela tijekom 30-60 minuta uroniti u što topliju vodu (50-60°C).

Otekline i uganuća

Te se ozljede često događaju na ljetovanju, osobito pri sportskim aktivnostima. Ako ljetujemo na moru, najbolje će pomoći uranjanje ozlijeđenog zgloba u morsku vodu. Osim toga, lagani steznik, elastični zavoj i antireumatska krema mogu uvelike pomoći u sprječavanju bolova i poboljšanju pokretljivosti.

Probavne tegobe

Dobro je osigurati se i za slučaj želučanih i probavih tegoba koje se znaju često pojaviti kada se promijeni mjesto boravka i način ishrane. Na putovanju treba voditi brigu o hrani i piću koji se konzumiraju, jer se nerijetko događa tzv. trovanje hranom s neugodnim simptomima kao što su mučnina, povraćanje i proljev. Za preventivu i liječenje “putne dijareje“ preporuča se preparat probiotika, a važno je i nadoknaditi izgubljenu tekućinu. Zato je koristan sastojak putne ljekarne i rehidracijska otopina za slučaj proljeva ili povraćanja, jer dehidracija organizma uzrokuje umor, vrtoglavicu i suha usta, a ozbiljni gubitak tekućine može biti fatalan. Za eventualne druge probavne tegobe dobro je imati antacid, tablete medicinskog ugljena i laksativ. Medicinski ugljen uzet na vrijeme i u dovoljnim količinama mo- že pomoći kod svih nepredviđenih situacija. Budući da se ne resorbira nego samo prolazi kroz probavni trakt upotreba mu nije ograničena, pa je uvijek bolje uzeti više nego manje. Oralna rehidracijska sol u vrećicama uvijek je dobar izbor, osobito u ljetnim mjesecima. Prašak s elektrolitima za nadoknadu izgubljenih minerala u slučaju proljeva ili povraćanja, obavezan je dio putne ljekarne. Tu je i novi proizvod na našem tržištu - Enterosgel - koji djeluje poput pametne spužve te odstranjuje iz tijela isključivo toksine, patogene bakterije, viruse i štetne produkte ljudskog metabolizma, ali ne i hranjive tvari. 


Enterosgel

Enterosgel kao "pametna" spužva iz organizma uklanja isključivo toksine, patogene bakterije, viruse i štetne produkte ljudskog metabolizma, ali ne i hranjive tvari. Normalizira mikrofloru crijevnog trakta, ubrzava regeneraciju sluznice i pospješuje jačanje imuniteta.Enterosgel iz organizma uklanja isključivo toksine, patogene bakterije, viruse i štetne produkte ljudskog metabolizma, ali ne i hranjive tvari.



Proljev kod djece

Proljev najčešće pogađa djecu u dobi između 1-3 godine. Crijevne infekcije praćene akutnim proljevom mogu biti uzrokovane bakterijama ili virusima, a virusne su značajno češće. Virusni gastroenteritis najčešće je uzrokovan enterovirusima ili adenovirusima, a kod mlađe djece i dojenčadi i rotavirusom. Infekcije uzrokovane tim virusom čest su uzrok hospitalizacije dojenčadi, jer uzrokuju burne simptome i predstavljaju velik rizik za dehidraciju. No, bakterijske infekcije češće su u ljetnim mjesecima i na putovanjima na mjesta s nižim stupnjem higijene. Najčešći uzročnici su Salmonella, Campylobacter jejuni, Shigella i Escherichia coli. Upravo su visoke ljetne temperature idealne za brzo razmnožavanje bakterija u hrani. Neka hrana predstavlja osobito plodno tlo za širenje crijevnih infekcija - svježi sirevi, mlijeko, sladoled, kremasti kolači, šlag, hrana koja sadrži jaja koja nisu u potpunosti termički obrađena, meso (perad, mljeveno meso, salame...) nedovoljno oprano voće i povrće. Proljev može vrlo brzo dovesti do dehidracije, pogotovo kod djece koja i povraćaju. U tim je slučajevima bitna nadoknada tekućine. Prehrambeni i općenito terapijski cilj je izbjeći dehidraciju. Preporučuje se češće davanje manjih količina kako bi se osigurala adekvatna hidracija dok se intenzitet simptoma ne smanji. Liječenje trovanja hranom u većini slučajeva uključuje konzumaciju laganije jednostavne hrane (dvopek, riža, kuhano povrće), uz nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita (voda, nezaslađeni šipkov čaj, nemasna juha). Treba izbjegavati tešku, masnu, slatku i prženu hranu, hranu s puno vlakana, mlijeko i mliječne proizvode, uz iznimku probiotičkih jogurta koji su neophodni za obnavljanje korisne crijevne mikroflore. Dobar izvor tekućine za stariju djecu su i bistre juhe ili bujoni, jer osiguravaju i potrebnu sol. Ako ne podnose hranu, potreban unos mogu zadovoljiti i blagi napitci i pripravci kao što su sok od jabuke, sok od mrkve, bistre juhe, izotonični napitci i rižina sluz. Djeci je poželjno davati rehidracijsku otopinu na usta. Za dojenčad se savjetuje nastavak dojenja ako dijete podnosi majčino mlijeko, a za djecu koja su na mliječnom pripravku pedijatar procjenjuje trebaju li prijeći na posebnu formulu ili se nastavlja s primjenom uobičajene. Kako bi se osigurao adekvatan unos tekućine, poželjna su če- šća, ali količinski manja hranjenja. Ukoliko se simptomi ne povuku, potrebno je uvesti u prehranu oralna rehidracijska sredstva za dojenčad hranjenu bočicom, ali i za djecu koja se hrane isključivo majčinim mlijekom. Ako je proljev ozbiljniji, traje dulje od 24h ili su se pojavili znakovi dehidracije (upale oči, nedostatak suza, suha usta i smanjeno uriniranje) potrebno je potražiti savjet liječnika. Ukoliko su prisutni mučnina i povraćanje, bit će potrebno nadomjestiti tekućinu i elektrolite infuzijom, pa se i u tom slučaju treba javiti liječniku. Liječniku se treba javiti i u slučaju da se proljev ponovno vrati i traje više od tjedan dana ili ako u stolici ima krvi ili sluzi, te ako zaražena osoba ima povišenu tjelesnu temperaturu duže od dva dana. U slučaju crijevne infekcije dojenčadi i male djece treba konzultirati liječnika, jer ona dehidriraju značajno brže od odraslih. Dijete od šest mjeseci trebalo bi imati 5-6 mokrih pelena dnevno. Za dijete koje nema niti jednu mokru pelenu tijekom osam sati treba potražiti stručnu medicinsku pomoć. Djeca koja imaju izražen proljev i povraćanje, u pravilu trebaju i oralna rehidratacijska sredstva. Takvi pripravci osiguravaju natrij i kalij te druge elektrolite kojima se nadomješta gubitak soli, a ujedno sadrže nisku energetsku vrijednost koja potječe od ugljikohidrata. Oralne rehidracijske otopine specijalno su dizajnirane za stanja kada dijete gubi vodu i elektrolite. Primjerice, sok od jabuke sadrži značajno više kalorija, ali manje elektrolita. 

Kronične bolesti

Dobro je podsjetiti naše pacijente - kronične bolesnike da obavezno moraju ponijeti svoju propisanu terapiju, pazeći pritom da je osiguraju u količini potrebnoj za vrijeme cijelog odmora. Prilikom putovanja avionom bolesnici koji redovito uzimaju lijekove trebaju ih staviti u ručnu prtljagu i imati uza se. Posebno se to odnosi na dijabetičare i bolesnike koji boluju od srčanih bolesti. Kod pacijenata s kroničnim bolestima često se događa da, razmišljajući o odmoru, razmišljaju o periodu godine kada se od svega odmaraju. No, unatoč prividnom nedostatku stresa, kronične se bolesti ne odmaraju preko ljeta. Stoga je suradnja na terapiji kod pacijenata najčešće u krizi upravo u ljetnim mjesecima. Valja biti svjestan da je u to vrijeme vrlo česta pojačana konzumacija alkohola, kao i boravak na suncu, što uz duhanski dim može iznimno utjecati na stalnu terapiju. Vrlo su česti slučajevi kada zbog godiš- njih odmora stariji članovi obitelji ostaju sami kod kuće, pa je u odsutnosti onih koji se za njih brinu dobro ponuditi slaganje tjedne terapije. Važno je podsjetiti pacijente koji borave na suncu da su mnogi lijekovi fototoksični. Najčešće su to: antibiotici (tetraciklini, fluorokinoloni, ciprofloksacin i dr.), nesteroidni protuupalni lijekovi, retinoidi, fenotijazini (klorpromazin), amiodaron (antiartmik). Vrlo je važno prilagoditi dozu i režim uzimanja lijekova u odnosu na svakodnevne obroke. Naime, često se u hotelima samo doručkuje ili se zbog vrućine i aktivnosti na moru preskače ručak, pa se večera obilnije, a sve to utječe na bioraspoloživost lijekova u stalnoj terapiji naših pacijenata. Ljetno odmaranje često je dobra prilika za uvođenje zdravih navika - tjelovježbe, odvikavanje od pušenja, zdrave prehrane, posjet liječniku specijalistu, pa ne zaboravimo iskoristiti priliku.


Komentari su isključeni za ovaj post